Nakon što je Bolnica za plućne bolesti i TBC u Klenovniku poslovanje u lanjskoj godini završila s 2,23 milijuna kuna gubitka, negativni trendovi prenijeli su se i u ovu godinu, o čemu svjedoči i podatak o tomu da je i poslovanje za prva četiri mjeseca pokazalo 530.000 kuna minusa. Usto, bolnica svojim dobavljačima duguje 7,88 milijuna kuna: za lijekove 3,2 milijuna, za sanitetski materijal 750.000 kuna, za hranu 850.000, za energente 225.000 kuna. 

- Takvi rezultati isključiva su posljedica Kolektivnog ugovora za djelatnike zdravstva i zdravstvenog osiguranja koje je sa sindikatima potpisao bivši ministar Hebrang, a kojim je i naša bolnica natjerana u gubitak. Tim ugovorom troškovi naše bolnice povećani su za 5 milijuna kuna godišnje, a istodobno smo za njihovo pokriće dobili samo 800.000 kuna. Kako da ne budemo u gubitku i u dugovima ako je zakonodavac povećao rashode, a istodobno za njih nije osigurao pokriće – nezadovoljan je ravnatelj dr. Andrija Golub.

Svoje tvrdnje dokazuje računicom da bolnica mjesečno od HZZO-a dobiva 2,76 milijuna kuna. Od toga se za plaće 244 zaposlena (bolnica ima kapacitet od 261 kreveta) izdvoje 2 milijuna (između 70 i 80 posto troškova otpada na zaposlene), za putne troškove 140.000 kuna, a za energente 160.000 kuna.

- A to znači da za lijekove, hranu bolesnika, potrošni medicinski materijal i održavanje aparata ostaje samo 480.000 kuna! To pak nije dovoljno ni za lijekove, a kamoli za sve drugo – ističe dr. Golub. Bolnica ostvaruje i prihode po osnovu decentraliziranih sredstava preko Varaždinske županije: s obzirom na visinu županijskog proračuna, za sve bolnice u našoj županiji za ovu je godinu namijenjena svota od 18, 8 milijuna kuna, od čega treba oduzeti otplatu kredita za varaždinsku Ginekologiju, pa proizlazi da bolnice mogu računati na svotu od 17,1 milijun kuna. Od toga će klenovnička bolnica u 2006. godini dobiti 2 milijuna kuna, međutim, ta ssredstva nisu namijenjena rashodima poslovanja već za kapitalne investicije.

Poseban problem je i to što se u Klenovniku liječi samo 40 posto pacijenata iz Varaždinske županije, dok ih je 60 posto iz drugih krajeva (oko 80 posto TBC-bolesnika iz cijele Hrvatske liječi se u Klenovniku, a on je i jedina bolnica u državi za liječenje multirezistentne TBC).

Ako se, ističe dr. Golub, prihvati logika da županija mora podmiriti gubitke bolnica, iako ona nikako ne može utjecati na njihove troškove poslovanja, onda je posve neopravdano da se na račun novca što ga za svoju bolnicu izdvajaju građani Varaždinske županije saniraju gubici koje “proizvodi” većina bolesnika koji dolazi iz drugih županija. Sretna je okolnost što bolnica ipak ima više potraživanja od dugovanja (8,1 milijuna)  i to od HZZO-a te za liječenje bolesnika iz BiH. (ljr)