ponedjeljak, 28.9.2020.
Ivanec Lepoglava Bednja Klenovnik Donja Voća Maruševec
Naslovnica
Vijesti
Halo 92
Kultura
Sport
Zabava
Reportaže
Razno
Kolumne
 
 
Dvorac Gjalski
Virtualne šetnje ivanečkim krajem
Elkom - reference 360
No name Boutique
 
REFERENTNA LISTA
(X-MEDIA D.O.O.)
Grad Ivanec
TZ Ivanec
TZ Lepoglava
Festival čipke
DOMAĆE TVRTKE
Drvodjelac d.o.o.
Dvor Trakošćan
Elkom d.o.o.
Gregur-Invest d.o.o.
Industrija mesa Ivanec
Ivančica d.d.
Kartonaža d.o.o.
Optika Ana
Radio Ivanec
Smiv d.o.o
Tehnofan - M.S. d.o.o.
Trans-line d.o.o.
Velmax d.o.o.
IZDVOJENI PROJEKTI
Finesa Capital d.d.
Finesa Faktor d.d.
Finesa suport
Cbb d.o.o.
Nika-konstrukcije d.o.o.
Dvorac Gjalski
Elkom d.o.o.
Prijevoznik.net
Drvenarija Pošpaić
   
 
 
 
 

 

Naslovnica Kolumne
 
6.10.2006. 21:11:08
Dr.sc. Eduard Kušen:
Lokacija i temelji Starog grada Ivanca kao gospodarsko dobro
Objavljujemo tekst glavnog priopćenja izlaganja dr.sc. Eduarda Kušena na temu „Lokacija i temelji Staroga grada Ivanca kao gospodarsko dobro“. Dr. Kušen će na ovu temu izlagati na predstojećem 2. međunarodnom skupu Willas: „Dvorci i ljetnikovci – Kulturno nasljeđe kao pokretač gospodarskog razvoja“ koji će se održati u Varaždinu, 13. i 14. listopada. Ujedno ćemo imati priliku poslušati dr. Kušena na ovu temu i u četvrtak, 12. listopada, u kultnoj jutarnjoj emisiji Hrvatskog radija Znanja i spoznaje koju vodi Ante Bekić. Emisija će se emitirati u 5:00 sati na 1. programu Hrvatskog radija.
 
 
Drugi međunarodni skup WILLAS
DVORCI I LJETNIKOVCI
Kulturno nasljeđe kao pokretač gospodarskog razvoja
Varaždin 13. i 14. listopada 2006.
 

TEKST GLAVNOG PRIOPĆENJA

Dr. sc. EDUARD KUŠEN, dipl.ing.arh.
Institut za turizam, Zagreb
 

LOKACIJA I TEMELJI STAROG GRADA IVANCA KAO GOSPODARSKO DOBRO

Uvod

Naselje Ivanec, prvi se puta spominje 1396. godine u listini belskog priora Ivana Paližne – mlađeg, kao dio belskog posjeda viteškog reda ivanovaca. Kasnija arheološka istraživanja će pokazati da se već tada embrio naselja Ivanec nalazio u jugoistočnom kvadrantu sjecišta dviju cesta, danas državne, Varaždin - Lepoglava, i županijske, Prigorec – Jerovec, i to vrlo blizu potoka Bistrice, koji izvire na sjevernoj strani planine Ivanščice a uljeva se podalje u polju u rijeku Bednju.

To se raskrižje, do današnjih dana (600 godina) neupitno razvijalo kao središte naselja Ivanec, s naglaskom na spomenuti jugoistočni kvadrant, s povijesnim središnjim funkcijama, kao što su župna crkva, župni dvor, stari grad, perivoj, a negdje do sredine 18. stoljeća i mjesno groblje. Danas, jugoistočni kvadrant ovog raskrižja, u percepciji građana čine župna crkva, župni dvor i novi Caritasov dom za umirovljenike te gradski park, a manje lokalitet Starog grada Ivanca, čije su ruševine s njega uklonjene krajem devedesetih godina. U međuvremenu, Ivanec je bio trgovište, pa središte kotara, pa središte (velike) općine, a sada središte manjeg područja ali sa statusom grada. Od druge polovice 19. stoljeća, u razdoblju od sto godina, Ivanec se razvijao kao rudarsko mjesto, a potom, nakon supstitucije rudarske djelatnosti, kao naglašeno industrijsko mjesto. Nakon Domovinskog rata, industrija je erodirala, broj radnih mjesta je prepolovljen, a broj stanovnika ipak i dalje raste, 1981. godine 4715 stanovnika, 1991. 5342 stanovnika, da bi 2001. godine dosegao 5434 stanovnika, poglavito zbog urbaniziranih uvjeta života.

Tijekom pedesetih godina prošlog stoljeća, za tu lokaciju ivanečkog dvorca bio je izrađen projekt doma kulture u maniri zadružnih domova. Na sreću, taj se projekt nije realizirao. Nekako, u isto vrijeme, sredinom pedesetih, u tadašnjem Republičkom zavodu za zaštitu spomenika kulture, u Zagrebu, izrađen je projekt za obnovu preostalih dviju kula sjevernog krila Starog grada Ivanca, međutim, do realizacije nije došlo, dvorac je do kraja srušen 1959. godine.

U novonastalim uvjetima, cijena građevinskog zemljišta se i u Ivancu sve više stratificira s obzirom na položajnu rentu, koja je najveća u samom središtu naselja (Trg hrvatskih ivanovaca), a pada prema njegovoj periferiji. Dakako, da to ima presudni utjecaj na gospodarsku percepciju o neizgrađenoj, «slobodnoj» građevinskoj parceli na jugoistočnoj strani središnjeg trga, na kojoj se nalazio Stari grad Ivanec. Iako su urbanistički planovi, doneseni tijekom osamdesetih i početkom devedesetih te turistički dokumenti s kraja devedesetih godina prošlog stoljeća nedvosmisleni glede izgradnje na ovoj lokaciji, njihova relativizacija usvojenog koncepta u novelacijama ovih dokumenata, koje su slijedile, upućuje na oprez ako se zna upornost građevinskog lobija kada su u pitanju vrijedne lokacije.

Cilj ovog rada je da objedini i prikaže svu dostupnu dokumentaciju vezanu uz Stari grad Ivanec, zatim da prikaže urbanistički koncept korištenja lokaliteta bivšeg ivanečkog dvorca i susjednih javnih površina, osobito gradskog perivoja i središnjeg trga, te tijek aktivnosti oko provođenja ovog koncepta putem arheoloških istraživanja, detaljne urbanističko-arhitektonske razrade i planiranja razvoja turizma.

Povijest Starog grada Ivanca

Iako je lokalitet Starog grada Ivanca, prema arheološkim istraživanjima, bio naseljen znatno ranije od prvog spominjanja imena naselja Ivanec 1396. godine, ipak je, nama poznati oblik dvorca Ivanec (katastarski planovi, razglednice i druge fotografije), relativno novijeg datuma. Na lokalitetu Starog grada arheolozi su, između ostalog, otkrili dijelove srednjovjekovne sakralne arhitekture (gotičke kapele i starog kaštela), s pripadajućim materijalnim elementima. Među raznim dosadašnjim nalazima ima i kamenih projektila koji upućuju na to da je kapela nekad imala i obrambenu funkciju.

Prema pisanju M. Obad-Šćitarocija, obitelj Pethő de Gerse podigla je u prvoj polovici 16. st. u Ivancu kaštel. O njegovom nastanku, gradnji i izgledu ne zna se mnogo. Godine 1564. kralj Ferdinand potvrđuje Pethőovcima grad Belu, kaštel Ivanec (Ivancz cum castello) i druge posjede. U listini kralja Ferdinanda II. godine 1632. se spominje kaštel u Ivancu, po tradiciji sagrađen iz ruševina stare križarske crkve. Grof Ladislav Erdődy je oko 1744. g. obnovio dvorac Ivanec, nakon što ga je 1742. g. dobio od cara Karla VI, što je potvrdila i Marija Terezija. Kod obnove je izgrađen drugi kat i povećana udobnost boravka u njemu a u opkope oko dvorca dovedena je voda. Nakon 54 godine parničenja, dvorac Ivanec se ponovno vraća nasljednici Pethőovaca 1817. g. Slijedeće godine je dvorac Ivanec u cijelosti pripao obitelji Kukuljević Sakcinski, u čijem je vlasništvu ostao sve do kraja Drugog svjetskog rata. Stari grad Ivanec se je u prvoj polovici 20. stoljeća koristio dvonamjenski, deset soba na prvom katu, kao stambeni prostor obitelji Kukuljević Sakcinski odnosno Šaban, a ostatak kao kotarske kancelarije.

Dvorac Ivanec se tijekom svoje prošlosti više puta mijenjao od kaštela do dvorca. Na njemu su ostali tragovi brojnih generacija i raznih vlasnika, izmiješala su se različita stilska obilježja. Posljednji puta su se promjene dogodile 1927. godine, kada se je zbog dotrajalosti urušila sjeverozapadna kula, na čijem je mjestu potom prigrađena «altana».

Za vijeme jednog od partizanskih napada, Stari grad Ivanec je zapaljen 27. listopada 1943. g. Iako je tom prigodom izgorio samo dio krovišta, preostali dio zgrade je prepušten daljnjem propadanju te srušen i uklonjen petnaestak godina kasnije.

Dokumentacija
 
Slika 1. Stari grad Ivanec na katastarskoj mapi iz 1860. godine.
 
Slika 2. Razglednica, Kukuljevićev grad Ivanec iz 1896. godine.
 
Slika 3. Unutrašnjost dvorišta dvorca početkom 20. stoljeća.
 
Slika 4. Pogled s jugozapada na stari grad Ivanec i župnu crkvu, 1929. g.
 
Slika 5. Dvije preostale, sjeverne kule Starog grada Ivanca, 1948. godine.
 
Trebalo je proteći daljnjih petnaestak godina, kada je na temeljima Starog grada Ivanca već stasalo drveće stihijski proširenog perivoja, pa da se pojavi prvo godište Ivanečkog kalendara (1974) u kojem je objavljen zaokruženi tekst o povijesti Ivanca i njegovog dvorca, ilustriran s jedanaest crteža i fotografija Staroga grada. Spomenute ilustracije su se sastojale od kopije katastarskog plana središta Ivanca, snimljenog 1860 godine (slika 1.), razglednice dvorca Ivanec iz 1896. godine (slika 2.), te različitih fotografija, ponajviše onih iz arhive poznatog ivanečkog majstora umjetničke fotografije Petra Jagetića (slika 5). Znakovit je bio tekst kojim je prije 30 godina završavao ovaj prikaz ivanečke povijesti: Ne zbog romantike, i ne zbog žala za «starim dobrim» vremenima, već zbog nasušne potrebe za valorizacijom svoje prošlosti, Ivanec treba više pozornosti posvetiti svom povijesnom znamenju. Danas to nisu samo povijesni, već kulturni i turistički atributi grada, što Ivanec i postaje. Poljaci su po završetku Drugog svjetskog rata srušenu Varšavu obnovili kopijama zgrada uništenih za vrijeme bombardiranja. Svakako su za to imali valjanih razloga. Ivancu nedostaje muzej, galerija, biblioteka, kulturni ugostiteljski prostor, hotelski prostor i sl. Stari grad Ivanec je idealna lokacija i oblik koji bi mogli primiti i međusobno pomiriti ove sadržaje. I bez obzira na ovu ideju, lokacija na kojoj se nalazi Stari grad Ivanec, zaslužuje posebnu pozornost. Otvorena lokacija, s crkvom i parkom, čini jedinstvenu cjelinu te bi njeno ustupanje za neprimjerene sadržaje i oblike, moglo predstavljati novu brzopletost i nepromišljenost.


Slika 6. Dvor u Ivancu, pogled na kut salona s portretima povijesnih ličnosti (1923)
 

Slika 7. Dvor u Ivancu, palača – pogled prema dnu prostorije (1923)
 
Slika 8. Projektna dokumentacija Starog grada Ivanca - sjeverno i južno pročelje
 
Slika 9. Projektna dokumentacija Starog grada Ivanca - presjeci i tlocrt I. kata

Slika 10. Fotografija Starog grada Ivanca iz 1940. godine, autora Petra Jagetića, u punom sjaju.

Ladislav Šaban, jedan od nasljednika Starog grada Ivanca iz 1946. godine, prikupio je i u Ivanečkim kalendarima objavio brojne podatke vezane uz povijest Starog grada i uz tri posljednje generacije obitelji Kukuljević Sakcinski koje su njime gospodarile. Od posebne su važnosti fotografije interijera stambenog dijela ivanečkog dvorca (slike 6. i 7.) koje je on sačuvao i objavio u posljednjem godištu Ivanečkog kalendara ('94). U istoj publikaciji objavljene su kopije projekata rekonstrukcije preostalog sjevernog krila Starog grada Ivanca, izrađenih 1955. g., a čuvanih u Planoteki Republičkog zavoda za zaštitu spomenika kulture u Zagrebu (slike 8. i 9.). U općoj euforiji priprema za proslavu 600-godišnjice prvog spominjanja imena Ivanca, majstor umjetničke fotografije Petar Jagetić je posebno obradio fotografiju Starog grada Ivanca iz 1940. godine, koja je 1994. godine objavljena na naslovnoj stranici iste publikacije (slika 10.) i na svoj način postala simbolom svih napora za restituciju ove građevine. Time je zaokružen sažeti prikaz dostupne građe o povijesti i graditeljskim značajkama Starog grada Ivanca.

Pripreme za kreativnu restituciju

Pledoaje za kreativnu restituciju Starog grada Ivanca, nalazimo već u naprijed spominjanom završetku teksta Stari grad Ivanec u Ivanačkom kalendaru '74. Rad na razvijanju ovog koncepta, dalje se nastavlja u tri smjera, kroz planove razvoja turizma, kroz prostorne i urbanističke planove te ostali oblici promicanja i ostvarenja ideje o restituciji Starog grada Ivanca.

Planovi razvoja turizma

Stari grad Ivanec je turistički promišljan kroz nekoliko atrakcijskih aspekata, kao arheološki lokalitet, kao lokacija vezana uz znamenite osobe i povijesne događaje, kao obnovljena kulturno povijesna graditeljska baština, kao kulturna ustanova i kao reprezentativni turističko ugostiteljski sadržaj. Za prvu fazu turističkog korištenja predlagano je da se arheološki lokalitet obilježi i opremi interpretacijskim pločama koje posjetitelje informiraju o kulturno povijesnim značajkama lokaliteta te s rezultatima arheoloških istraživanja. Taj se učinak pojačava ako se lokalitet uključi u neki od kulturnih itinerera. Na tom tragu lokalitet Starog grada Ivanca uvršten je u sustav obilaska šireg područja Varaždina te sustav zagorskog i podravskog kulturno-turističkog itinerera, koji su osmišljeni prigodom izrade studije Mogućnosti i uvjeti turističkog uključivanja kulturno povijesnih vrednota Varaždina u turističke resurse, koja je izrađena u Institutu za turizam u Zagrebu 1990 godine (slika 11. i 12.).
 

Slika 11. Nacrt turističkih kulturnih itinerera u široj okolici Varaždina
 

Slika 11. Nacrt turističkih kulturnih itinerera u široj okolici Varaždina


Slika 12. Osnovni kulturno-povijesni itinereri sjeverozapadne Hrvatske (Kliknite na sliku za sliku većih dimenzija)


Slika 13. Uloga povijesnog središta Ivanca (B) u planovima razvoja turizma grada Ivanca

Strateške osnove razvoja turizma Grada Ivanca iz 1997. godine (slika 13.), posebnu pozornost posvećuju Povijesnom središtu Ivanca, osobito lokalitetu Starog grada Ivanca te određuju sljedeće:

  1. Izvršiti kreativnu restituciju Staroga grada Ivanca
  2. U tom objektu urediti slijedeće ugostiteljske sadržaje
    1. Hotel
    2. Gradski restoran
    3. Gradsku kavanu
    4. Gradski podrum
  3. Urediti zavičajni muzej
  4. Urediti središnji gradski trg ispred Starog grada kao pješačku zonu
  5. Osigurati južni pristup Starom gradu s južne obilaznice centra te pripadajuća parkirališta.

Valja pridodati, u slučaju da se u okviru novih inicijativa i obavljenih predradnji, zgrada «Stare škole», koja se nalazi na rubu Povijesne zone središta Ivanca, dvjestotinjak metara od lokaliteta Starog grada Ivanca, obnovi i uredi u Zavičajni muzej Grada Ivanca, tada bi izostao ovaj sadržaj u restituiranom dvorcu, čime bi se osigurale veće prostorne mogućnosti za preostale sadržaje.

Spomenute Strateške osnove su osim programski, lokalitet Starog grada Ivanca uključile i u cjelovit prostorni koncept turističke prostorne organizacije Grada Ivanca (slika 13.)

Paralelna izrada Strateškog marketinškog plana Varaždinske županije iste godine (1997), prihvaća ovaj koncept, kada Povijesni kompleks središta Ivanca uvrštava u rang regionalnih turističkih atrakcija na svom području.

Urbanizam i prostorno planiranje
 

Slika 14. Planirani položaj restitucije Starog grada Ivanca u Provedbenom urbanističkom planu Centra Ivanca (Kliknite na sliku za sliku većih dimenzija)
 

Slika 15. Znakovit suodnos župne crkve i ivanečkog dvorca (Kliknite na sliku za sliku većih dimenzija)

I prije izrade spomenutih turističkih dokumenata, spomenute zamisli o restituciji Starog grada ivanca su ugrađene u ivanečke urbanističke planove.

Generalnim urbanističkim planom Ivanca i kontaktnih građevinskih zonaiz 1982. godine, određuje se između ostalog:

  • Plan namjene površina: Spomenički dio centra sa župnom crkvom i župnim dvorom te zaštićenim parkom i velelisnom lipom predodređuje reprezentativnije sadržaje. Stoga je tu planiran reprezentativni muzejsko-galerijski objekt povezan s ugostiteljsko-smještajnim kapacitetima.
  • Mreža pješačkih i biciklističkih prometnica: U samom središtu Ivanca, između upravno-administrativnog, društveno-kulturnog, trgovačko-poslovnog i spomeničkog kompleksa predložene su pješačke ulice (i trg) s posebnim režimom opskrbe i servisa.
  • Promet: određena je trasa nove jugozapadne obilaznice (Župna crkva – «Stara pošta», za potrebe uređenja pješačke zone na središnjem trgu.
  • Mjere zaštite spomeničkih područja, cjelina i spomenika kulture: Ivanečkki grad – dvorac… …Lokacija na kojoj se nalazio zaslužuje posebnu pozornost.

Spomenuti generalni urbanistički plan stvorio je i obvezu izrade detaljnijeg urbanističkog plana za područje užeg središta Ivanca, gotovo na razini urbanističkog projekta, kojemu bi prethodio javni urbanističko-arhitektonski natječaj. U tom smislu su do kraja osamdesetih godina prošlog stoljeća izvršene opsežne pripreme, poglavito na izradi geodetsko-arhitektonskih podloga za raspisivanje javnog natječaja. Na kraju je sve znatno pojednostavljeno i završilo izradom Detaljnog urbanističkog plana užeg centra Ivanca, donesenog 1992. godine.

I dok je Generalnim urbanističkim planom, za lokalitet Starog grada Ivanca bila određena samo namjena površina, muzejsko-galerijska i ugostiteljsko-smještajna, ovim Detaljnim urbanističkim planom određen je oblik objekta koji se na ovom lokalitetu može podići, a to je oblik kreativno restituiranog Starog grada Ivanca (slika 14.).

U Ivanečkom kalendaru '94, na 57. strani, otisnut je dio Detaljnog urbanističkog plana užeg centra Ivanca iz 1982. godine, koji u tom dijelu obuhvaća cijeli spomenički dio centra Ivanca, Trg hrvatskih ivanovaca, te okolne prilazne ceste i planirane objekte. Iz ovog Detaljnog urbanističkog plana se mogu iščitati neki bitni podaci:

  • Točno je određen oblik, veličina i položaj objekta za restituciju Starog grada Ivanca
  • Određeno je mjesto i način javnog pristupa objektu koji će se restituirati, s pripadajućim parkiralištima. Ovaj priključak je vezan na južnu obilaznicu spomeničkog dijela
  • Određeno je i mjesto gospodarskog cestovnog priključka spomenutog objekta na zapadnoj strani
  • Središnji trg je određen kao pješačka zona s fontanom na tradicionalnoj lokaciji
  • Određene su građevinske linije objekata uz središnji trg. Određena su mjesta na postojećim cestama do kojih seže pješačka zona.
  • Određen je sustav perifernog razmještaja parkirališta za njihovu supstituciju u pješačkoj zoni.
  • Određena je trasa jugozapadne obilaznice središnjeg trga.

Važno je spomenuti da je riječ o izvornoj verziji plana, koja odražava i dalje razrađuje koncepciju uređenja užeg središta Ivanca, kakvu je odredio spomenuti Generalni urbanistički plan. To je važno spomenuti stoga što su ubrzo zaredale brojne izmjene urbanističkih planova, koje su djelomično narušile ovaj koncept, osobito donošenje novog Urbanističkog plana uređenja Ivanca (2001).

Prva izmjena urbanističke dokumentacije, koja je fizički i realizirana, zbila se je u krajnjem jugozapadnom dijelu spomeničke zone, izgradnjom umirovljeničkog doma Caritas, kojom se je doduše smanjila slobodna zelena površina, ali se nije bitno narušila mogućnost južnog prilaza objektu koji se treba u budućnosti restituirati.

Natječaj za oblikovanje središnjeg trga nije raspisan pa su dva objekta (gradska vijećnica i stambeno poslovni objekt do njega, izgrađeni po slobodnoj stručnoj procjeni. I dok je slobodna stručna procjena u slučaju ta dva spomenuta objekta programski i oblikovno konceptualno prihvatljiva, u slučaju prigradnje kafića uz robnu kuću, to se ne bi moglo reći.

Zapuštanje izgradnje jugozapadne obilaznice i neraspisivanje javnog ili pozvanog arhitektonsko-urbanističkog natječaja, u međuvremenu je rezultiralo velikim i skupim cestograđevnim radovima koji su ivanečki središnji trg pretvorili u rigidno cestovno čvorište i parkiralište, u novije vrijeme tek dekorirano cvijećem živih boja. Time je nanesena ogromna materijalna šteta kvaliteti života građana a osobito turističkom razvoju Ivanca.

Osim toga, naoko podalje, ali svega 100 m od središnjeg trga, nova zgrada POS-a smještena je mimo spomenutog koncepta urbanističkog uređenja povijesnog središta Ivanca.

U međuvremenu je donesen novi Urbanistički plan uređenja Ivanca, u kojem je raniji urbanistički koncept nedovoljno naglašen, a posljednja verzija izmjena Provedbenog urbanističkog plana užeg centra Ivanca, postala je normativno sporna, te je ovaj plan, na kraju, stavljen izvan snage.

Zanimljivo je upozoriti na činjenicu, da je Prostorni plan Varaždinske županije (2000), kao nadređeni plan Prostornom planu uređenja Grada Ivanca (2000) i, dakako, Urbanističkom planu uređenja Ivanca (2001), izrijekom utvrdio da su spomenute Strateške osnove razvoja turizma Grada Ivanca (1997), jedna od bibliografskih jedinica na kojima se temelji županijski prostorni plan, dok spomenuta dva plana nižeg reda to nisu učinila.

Ostale akcije

U već spominjanom Ivanečkom kalendaru '94, objavljen je i tekst Moguća obnova Starog grada Ivanca. Autor, između ostalog navodi sljedeće: Ideja da se obnovi Stari grad Ivanec, a nakon njegovog potpunog rušenja i da se izgradi njegova nova kopija (faksimil), su prilično stare. Takve ideje su nailazile na znatan otpor, s jedne strane, onih koji su apriori bili protiv svega što je vlastelinsko, bogataško, pa i buržujsko, a s druge strane, onih koji su bili za moderno, za staklo, za ravne krovove, za beton a protiv opeke, malih prozora i pokrova crijepom. Zanimljivo je da su se izgradnji faksimila suprostavljali i pojedini povjesničari umjetnosti (do službenog zahtjeva za takvu gradnju nije ni dolazilo), koji su takav svoj stav obrazlagali načelom da svako vrijeme treba graditi u svom stilu a ne graditi klasicističke objekte. Izgradnja faksimila nije klasicistička gradnja. Primjerice, faksimil tornja na trgu Sv. Marka u Veneciji, čiji se original srušio koncem 19. stoljeća, nitko ne smatra klasicističkom građevinom. Kako bi danas izgledao trg Sv. Marka i cijela Venecija bez ovog tornja, čija je starost tek stotinjak godina?

Nadalje, upozoreno je da Ivanec od rušenja Starog grada nema fizionomije, nema lica po kojem bi ga se moglo prepoznati. U marketinško doba promicanja svega i svačega, prepoznatljivost proizvoda i tvrtke, predodžba grada ili naselja se više ne smije zanemarivati niti iz čisto gospodarskih razloga. Nedostatak identiteta grada, Ivancu već donosi gospodarsku štetu koja se u nastupajućim vremenima može samo povećati. Prepoznatljivost mjesta je i jedna od garancija za uspješni razvoj turizma. U nematerijalnoj sferi, identitet mjesta pridonosi osjećaju zadovoljstva i sigurnosti njegovih stanovnika.

Na kraju, autor upozorava: …valja imati na umu da se takve lokacije, u okviru prethodnih radova moraju i posebno istražiti. Za početak to su arheološka istraživanja.

Ugledni stručnjak iz povijesti umjetnosti i vrsna poznavateljica ovih krajeva, Marija Mirković, je u svom radu Postupnost razvoja mjesta Ivanec, objavljenog u knjizi „Zbornik - 600 godina Ivanca“ (1997), između ostalog, skrenula pozornost na Stari grad Ivanec sa slijedećim naglascima:

  • Atribuira ga kao renesansni grad.
  • Srednjovjekovna crkva sv. Ivana Krstitelja, unutar Starog grada bila je obnovljena i pregrađena u baroku, te srušena 1844. godine.
  • Neuobičajena blizina župne crkve i dvorca, u slučaju Ivanca može se tumačiti na više načina. Jedan od njih je i eventualno postojanje samostana (ivanovaca) na mjestu Staroga grada.
     
  • Važno je provesti temeljita arheološka istraživanja na mjestu gdje su stajali ivanečki grad i kapela sv. Ivana Krstitelja. Zemlja ovdje skriva tajne o nastanku Ivanca i značaju objekta uz kojeg je nastalo srednjovjekovno naselje.
  • Dok ta istraživanja ne budu gotova , valja u planiranju daljnjeg razvoja ivanečkog urbanizma pripaziti na neke momente. Središnji trg treba i vizualno, a ne samo po funkciji učiniti središnjim okupljalištem, orijentirajući ga prema nevidljivoj jezgri. Toj dragocjenoj zelenoj oazi u srcu grada treba pristupiti s najvećim oprezom, poštedjeti je od svake izgradnje, spriječiti neprikladnu izgradnju njezinim obodom, a istraživanjem, koje mora biti sustavno i stručno, proniknuti u korijenje grada, koje seže svakako dublje nego 600 godina. Tek tada će se smjeti pristupiti mogućoj rekonstrukciji ivanečkog dvorca.

Godine 1998. započelo se s arheološkim istraživanjima lokaliteta Starog grada koja s su s velikim prekidima trajala do 2004. godine. Iako su bila osigurana mala sredstva pa su istraživanja obavljena djelomično, ipak se je došlo do značajnih spoznaja, ali to je druga tema.

Zaključak

Lokalitet na kojem je, krajem pedesetih godina srušen Stari grad Ivanec, ima svoju kulturno-povijesnu ali i gospodarsku važnost, osobito za grad Ivanec, u kojem se nalazi. Sve dosadašnje aktivnosti vezane uz ovaj lokalitet, osobito uz zaštitu kulturnih dobara, urbanističko planiranje, planiranje razvoja turizma, arheološka istraživanja i osiguranje identiteta Ivanca, teže njegovom komplementarnom kulturno povijesnom i gospodarskom vrednovanju.

Koncept kreativne restitucije Starog grada Ivanca, u okvirima i na načelima zaštite kulturnih dobara i njegovog primjerenog gospodarskog korištenja, nastao od početka 70-ih do kraja 90-ih godina prošlog stoljeća, relativiziran je u najnovijim prostorno-planskim i urbanističkim dokumentima Grada Ivanca, ali i nekim fizičkim intervencijama, vjerojatno zbog spleta najrazličitijih nesretnih i nespretnih okolnosti. Ne postoje ozbiljniji razlozi da se s realizacijom spomenutog koncepta ne nastavi, poglavito kroz intenziviranje arheoloških istraživanja te osiguranje uvjeta za pretvaranje susjednog središnjeg trga u pješačku zonu, svakako na osnovi raspisanog arhitektonsko-urbanističkog natječaja.

ILUSTRACIJE

Slika 1. Stari grad Ivanec na katastarskoj mapi iz 1860. godine.
Izvor: M. Obad-Šćitaroci (1991)Dvorci perivoji Hrvatskog zagorja, str. Str. 92
Slika 2. Razglednica, Kukuljevićev grad Ivanec iz 1896. godine.
Izvor: Ivanečki kalendar '74, (1974) str. 42.
 
Slika 3. Unutrašnjost dvorišta dvorca početkom 20. stoljeća.
Izvor: M. Obad-Šćitaroci (1991) Dvorci perivoji Hrvatskog zagorja, str. 91
 
Slika 4. Pogled s jugozapada na stari grad Ivanec i župnu crkvu, 1929. g.
Izvor: B. Jagetić Daraboš (2005) Mjesta u podnožju Ivančice kroz razglednice, str. 25.
 
Slika 5. Dvije preostale, sjeverne kule Starog grada Ivanca, 1948. godine.
Izvor: Ivanečki kalendar '74 (1974) str. 43.
 
Slika 6. Dvor u Ivancu, pogled na kut salona s portretima povijesnih ličnosti (1923)
Izvor: Ivanečki kalendar '94 (1994) str. 48.
 
Slika 7. Dvor u Ivancu, palača – pogled prema dnu prostorije (1923)
Izvor: Ivanečki kalendar '94 (1994) str. 49.
 
Slika 8. Projektna dokumentacija Starog grada Ivanca - sjeverno i južno pročelje (1955).
Izvor: Ivanečki kalendar '94, (1994) str. 54..
 
Slika 9. Projektna dokumentacija Starog grada Ivanca - presjeci i tlocrt I. kata (1955).
Izvor: Ivanečki kalendar '94, (1994) str. 55.
 
Slika 10. Fotografija Starog grada Ivanca iz 1940. godine, autora Petra Jagetića, u punom sjaju.
Izvor: Ivaenčki kalendar '94, (1994) naslovnica.
 
Slika 11. Nacrt turističkih kulturnih itinerera u široj okolici Varaždina
Izvor: Časopis Turizam (1994) str. 167.
 
Slika 12. Osnovni kulturno-povijesni itinereri sjeverozapadne Hrvatske
Izvor: Mogućnosti i uvjeti turističkog uključivanja kulturno-povijesnih vrednota Varaždina u turističke resurse (1990) str. 70.
 
Slika 13. Uloga povijesnog središta Ivanca (B) u planovima razvoja turizma grada Ivanca
Izvor: Strateške osnove razvoja turizma Grada Ivanca (1997) str. 24a.
 
Slika 14. Planirani položaj restitucije Starog grada Ivanca u Provedbenom urbanističkom planu Centra Ivanca.
Izvor:Ivanečki kalendar '94 (1994) str.57.

Slika 15. Znakovit suodnos župne crkve i ivanečkog dvorca
Izvor: Zbornik 600 godina Ivanca (1997) str. 254.

 
 
Dr. sc. EDUARD KUŠEN, dipl.ing.arh.
Institut za turizam, Zagreb
 
 

 
Ivanec voli svoju tradicijsku uskrsnu baštinu
Radi se u ulici koja nije obnavljana 30 godina
Prikupljeno 9.500 kuna
Ivanečki i salinovečki učenici skupili pomoć za djecu u Zajezdi
Predsjednik Trkačkog kluba Emil Zagorac
Vatrogasci spašavali farofske lipe
Grobna kuća u Cvetlinu dobila novi krov
Dječicu nasmijao klaun Jozo Bozo
Šest svjetlećih stupova od lameliranog stakla
Habeku zlato u kadetskoj konkurenciji
Husnjak osvojio srebro
Ivanečki učenici skupili najviše novca za afričke škole
Vijeće odradilo 37 sjednica s 336 točaka dnevnoga reda
Bura kontra Splita iliti Split kontra bure
Donacija dobro „sjela“ za obnovu crkvena tornja u Vrbnu
U Ivancu 22 posto proračuna za odgoj i obrazovanje
Popravljen put za šest kućanstava u zaseoku Jazvinski
Jožeki i Pepice, sretan vam imendan
Prekid suradnje s Vetropackom na burzu potjerao 15-ak radnika
Ivanečki planinari u Gorskom kotaru
   
Sadržaji s iPortala ne smiju se objavljivati u drugim medijima bez dozvole iPortala ili autora sadržaja.