– Idu težaki! Deber dien i Buog vam daj sreču – orilo se na golemu polju na brdu Sajčevo kod Bednje, na kojemu je u srijedu, 4. srpnja, počela žetva starinskih sorta raži. Nakon što su se opasale pregačama i rupcima krunašima podigle kosu, vesele bake i mlađe žene iz Rinkovca, Šaše, Bednje, Vrbna i okolice srpovima su, baš kao i u stara vremena, uronile u zlatno klasje. Uza stare žetvene pjesme što su ih pjevale „Cvetlinčanke“ iz Cvetlina u narodnim nošnjama, rodne stabljike visoke čak do 1,5 metara žene su vješto žele, skupljale žito i vezivale ga u male snopove, te potom slagale u stogove gdje će se sušiti pet dana.
- Nakon nekoliko neuspjelih pokušaja, ovo nam je prva uspješna žetva, jer starinske sorte vrlo je teško uzgojiti. Cilj ovoga projekta koji su vodili Općina Bednja i njena TZ je proizvodnja slame za pokrivanje škopom starih kuća i klijeti u cijelome bednjanskome kraju. Prema našim podacima, riječ je o otprilike 150 hižica koje se još „drže“, a pokrivanje škopom pridonijelo bi njihovu prerastanju u lokalne turističke atrakcije – naglasio je predsjednik TZ Alen Sajko.
Raž, koju domaćini nisu uspjeli uzgojiti tri godine, ljetos je napokon stasala pod stručnom rukom Josipa Podsečkog iz KUD-a Franje Serta i suradnika Velimira Kramarića.
- Zbog ranijeg dozrijevanja dio domaće bednjanske raži visoke čak dva metra poželi smo još prije dva tjedna. Nakon sušenja slijedi šviganje (odstranjivanje sjemenki), potom propuštanje kroz rihelj (zbog čišćenja od kukolja i smeća), te poravnanje slame i izrada škopova kojima se onda pokrivaju kuće. Interes za slamu je vrlo velik, zovu ljudi sa svih strana da im je prodamo, međutim, mi ćemo je iskoristiti za naše projekte – poručio je Podsečki.
Žetvu je nadgledao i Izidor Kuhar iz Pašnika, jedan od malobrojnih živućih majstora (samo ih je dvoje!) koji još vladaju umijećem pokrivanja kuća škopom. O njegovoj umješnosti govori i podatak da je prije nekoliko godina škopom pokrivao Vilu Vajs. Načelnik Mirko Bistrović, pod čijim se budnim okom organizacijskim okom odvijala žetva, ugodno se iznenadio velikim odazivom žena koje su, bilo je očito, u žetvu došle i zbog vlastita zadovoljstva – druženja, obnove tradicije. Na izvornom bednjanskom žetelice je pozdravio i saborski zastupnik Zlatko Koračević.
A među ženama u polju bilo je veselo.
- Tak se i nekad želo, samo se nije tak dobro živjelo kak danas. Za južinu gazda je težakima dal samo sitno narezani luk i keruzni kruh. Ma kakav špek, toga nije bilo! Samo jakši gazda znal je težakima ponuditi i kiselo mlijeko – živo se prisjetila Dragica Šumečki iz Rinkovca.
- Žanjem drugi put u životu i dobro mi ide! Starije žene pokazale su mi kako se to radi, a u ovako veselom društvu posao brže napreduje. Samo je vruće – šalila se među klasjem Rinkovčanka Biserka Podsečki.
S okolnih brda stizalo je u pomoć još žena. Baš kao i nekad, s logožarima i srpovima u rukama, polako su se spuštale niz zelene livade i željele sreću pri delu.
- Težaki koji su kesno došli ne budu žganicu zaslužili – šalile su se žene na račun težakinja, jer su malko zakasnile u žetvu.
Premda je kiša malo kasnije žeteoce otjerala s polja, dobar dio raži ipak je skinut. Raž je inače zasijana na površini od jednog hektara, koju je ustupila vlasnica Slavica Tušek. Domaćini su na savjetima oko prihrane i njege usjeva zahvalni Savjetodavnoj poljoprivrednoj službi. Dio sjemena poklonit će i mještanima kako bi potakli uzgoj raži i izradu škopa za nove slamnate krovove.
Lj. R.
